Hajde, konačno je i meni svanulo i laknulo da ne moram pokrivati baš sve teme s područja energetike i drago mi je da se netko konačno upustio u pisanje na području energetske učinkovitosti, da ne moram samo ja pokrivati tu temu. Dakle negdje od 11. mjeseca na hrvatskom webu postoji blog “Energy efficient Croatia” koji se dosta redovito bavi energetskom učinkovitošću i obnovljivim izvorima energije. Kao što kaže autor:

eeCroatia je skup informacija vezanih uz učinkovito korištenje energije koji je zamišljen tako da svojim čitateljima pruži što više informacija na svim razinama znanja. Glavni cilj ovih stranica je edukacija o tehnikama i tehnologijama koje pridonose učinkovitom korištenju energije a da bi to postigli nastojati ćemo prenositi što više najnovijih vijesti zajedno sa posebnim rubrikama sa savjetima i temama tipa “uradi sam”.

Dodatno, pružit ćemo vam razrađene alate i procedure koji su napravljeni na način da što brže i jednostavnije još danas postanete energetski učinkovitiji.

Ono što mogu reći osim da mi je laknulo da ne moram nužno samo ja više o tome jest i da je ovo u svakom slučaju vrlo važna pojava na hrvatskoj blogerskoj sceni i da se Radical Element, Liby (ajme, što je s tobom Liby, već dulje vrijeme ne pišeš?) i ja ne moramo više osjećati toliko usamljeno u nezavisnoj blogosferi… :-)

Povezani članci

• Blackle - energetski učinkovita i očima neugodna tražilica
• Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj
• Uskoro beskamatni krediti za solarne kolektore i toplinske pumpe
• Prvi komentari na kampanju energetske efikasnosti
• Ugasite računalo na jedan dan! (Shutdown day - 24.03.2007.)
• Hoćemo li graditi nuklearku? - 11.01.2008. u 16:45 na Radiju 101.

Još dok sam radio na “Projektu poticanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj” jedan od zadataka koje je trebalo odraditi bio je i proračun ekvivalentnih emisija CO₂ za potrebe brošure “Prihvatite izazov težak jednu tonu CO₂“ (pdf) koja je negdje prije ljeta ove godine izašla u svim dnevnim novinama i koju ste vrlo vjerojatno imali prilike prelistati. Naravno, na stranicama projekta postoji interaktivni test pomoću kojeg možete ustanoviti koliko koja mjera energetske učinkovitosti može smanjiti vaše osobne emisije CO₂. O tome što točno znači jedna tona CO₂ i što su to ekvivalentne emisije već sam pisao u članku “Što prosječnom čovjeku u životu znači jedna tona CO₂?” tako da vam predlažem da ga pročitate ako vam baš nije jasna priča o emisijama koja slijedi.

Kolike su osobne emisije stanovnika u Hrvatskoj?

Prema službenom dokumentu Kyoto protokola skupinu od šest stakleničkih plinova čine sljedeći plinovi: ugljični dioksid (CO₂), metan (CH₄), dušični oksid (N₂O), hidrofluorougljike (HFC), perfluorougljike (PFC) i sumporni-heksafulorid (SF₆). Kako je među njima ugljični dioksid najzastupljeniji, ali istovremeno po jedinici mase najmanje doprinosi efektu staklenika, kako bi se moglo usporediti djelovanje svih tih plinova uvedena je jedinica tzv. “ekvivalentne tone CO₂“ i kad se govori o emisijama u tonama CO₂ u medijima, dokumentima i proračunima, zapravo se uglavnom misli na svih šest stakleničkih plinova izraženim pomoću jedne zajedničke jedinice. Proračuni koje ću ovdje provesti također su izraženi u ekvivalentnim tonama jer CO₂ nije jedini nusprodukt ljudskog djelovanja koji uzrokuje efekt staklenika.

Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša ukupne emisije po stanovniku u Hrvatskoj iznose 6.55 tona ekv. CO₂ godišnje, što je prema tvrdnjama u Ministarstvu relativno niska emisija u usporedbi s drugim razvijenim zemljama ili zemljama u razvoju. Nadalje, prema podacima o potrošnji goriva za grijanje u 2005. godini prosječni Hrvat kao posljedicu korištenja grijanja godišnje u zrak emitira 0.86 tona ekv. CO₂. Ta godina nije bila niti natprosječno hladna niti natprosječno topla (kao prošla zima), tako da se može uzeti kao relativni prosjek. Na sličnoj su razini i emisije zbog potrošnje električne energije. Temeljem prosječne potrošnje električne energije u 2005. godini, godišnja emisija CO₂ po brojilu u kućanstvu iznosi otprilike 1.04 tone ekv. CO₂.

Inače, podaci o potrošnji energije u 2005. godini mogu se pronaći u brošuri MINGORP-a: “Energija u Hrvatskoj u 2005. godini” (vrlo veliki PDF!)

Koliko emitiraju vaši automobili, hladnjaci, perilice i Vi sami?

Podatke za emisije pojedinačnog modela vašeg limenog ljubimca u Europi su dobro odradili Slovenci i ti su podaci javno dostupni. Na primjer, Hyundai Accent 1.3, benzinac (6 litara/100 km) tako u zrak emitira 144 grama ekv. CO₂ po prijeđenom kilometru što recimo uz 15000 km prijeđenih godišnje svede na 2.16 tona ekv. CO₂/godišnje. Ako se vaš automobil ne nalazi u bazi podataka i ako nije prestar, moguće je i googlati pojam “vaš model automobila+emisije”, jer se često u recenzijama osim performansi, potrošnje i karakteristika, pojavljuje i emisija ekvivalentnog CO₂ u zrak.

Što se tiče kućanskih aparata, priča nažalost nije toliko jednostavna jer je vrlo teško pronaći podatke. Srećom, kako sam za zadatak imao izvršiti proračun i sam sam se dokopao nekih podataka, pa ću ih ovdje iskoristiti. Podaci o karakteristikama kućanskih aparata odnose se na stanje na tržištu s početka 2007. godine i zatečeno stanje na “oznakama energetske klase” (Pravilnik, .doc format)

Potrošnja hladnjaka mjeri se na godišnjoj razini, pa će tako i emisije biti na godišnjoj razini pod uvjetom da rade čitavu godinu:

• Hladnjak, cca. 100 litara + 10 litara zamrzivač: 0.06 - 0.08 t ekv. CO₂/god
• Hladnjak, cca. 165 litara + 65 litara zamrzivač: 0.08 - 0.12 t ekv. CO₂/god
• Hladnjak, cca. 200 litara + 100 litara zamrzivač: 0.10 - 0.13 t ekv. CO₂/god

Kod perilica rublja potrošnja se broji po ciklusu pranja (jednom punom opranom bubnju tipičnog rublja) i u relativnom iznosu će biti izraženi u kilogramima ekv. CO₂ (u emisije je uračunata potrošnja vode koja čini tek manji dio emisija):

• Perilica, 5 kg rublja, 600 - 800 okr/min: 0.24 - 0.33 kg ekv. CO₂ po ciklusu pranja
• Perilica, 6 kg rublja, 1000 - 1400 okr/min: 0.27 - 0.34 kg ekv. CO₂ po ciklusu pranja

Očito je da emisije kod perilica rublja malo variraju, a slično je i kod perilica za suđe, gdje je uz potrošnju električne energije uračunata i potrošnja vode koja vrlo malo utječe na emisije:

• Perilica, 8 kompleta suđa, klasa A ili B: približno 0.25 kg ekv. CO₂ po ciklusu pranja
• Perilica, 12 kompleta suđa, klasa A ili B: približno 0.29 kg ekv. CO₂ po ciklusu pranja
• Perilica, 15 kompleta suđa, klasa A ili B: približno 0.32 kg ekv. CO₂ po ciklusu pranja

Značajni emiteri stakleničkih plinova i potrošači električne energije su i klima uređaji, posebice ako nemaju inverter koji regulira njihov rad. Pretpostavimo li da za vrućeg ljetnog dana klima uređaj tipične snaga u kućnoj primjeni radi oko podneva nekoliko sati punom snagom, u tom slučaju ima dnevne emisije (ovisno o snazi) od približno 3.3 do 6 kg ekv. CO₂ dnevno. Radi se o uređajima koji imaju moć rashladiti od 15 do 35 m² prostora.

Što se tiče žarulja, tipične emisije za 6 sati rada obične žarulje sa žarnom niti u kućanstvu su približno 0.10 do 0.17 kg ekv. CO₂, dok se u slučaju štednih žarulja istog intenziteta svijetla to smanjuje na 0.02 do 0.03 kg ekv CO₂.

Tuširanje od 10 minuta pri maksimalnom protoku kroz tipičnu tuš-glavu rezultira emisijama od otprilike 0.02 kg ekv. CO₂. Preostaje ili smanjiti protok tuša ili skratiti tuširanje. :-))

Eto nadam se da ste otprilike dobili osjećaj kakve su vaše emisije… ja sam se dobrano zagrijao kalkulator u rukama i pokušao zaokružiti sve na dvije decimale…. koeficijente koje sam koristio ćete teško izvući, a i ne mislim vas njima zamarati jer je ovaj proračun tek ilustrativan da otprilike dobite osjećaj koliko sudjelujete u stakleničkim emisijama… :-)

Sad kad gledam, možda sam ipak te emisije trebao ilustrirati slonovima i balonima?! :-)

Povezani članci

• Prihvatite izazov težak cijelih jednu tonu CO2!
• Coca-Cola možda smanjuje emisije, no proizvodi i dalje sadrže CO2!
• Da se očitujem na političkom kompasu… (update!) :-)
• Ugasite računalo na jedan dan! (Shutdown day - 24.03.2007.)
• Što prosječnom čovjeku u životu znači jedna tona CO2?
• Počinje traženje posla, a stvari se polako zahuktavaju… :-)

Jednom sam pisao o tome što čovjeku u životu znači tona CO₂ i dao obećanje da ću vam pokazati kolike su vaše osobne emisije. Povod za taj članak bila je akcija “Projekta poticanja energetske efikasnosti”, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva za zaštitu okoliša i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učnikovitost, koja je trebala uslijediti nekoliko tjedana kasnije i uistinu ak ste kupili novine u srijedu (Jutarnji, Večernji, Vjesnik, Novi List, Slobodnu dalmaciju, 24 sata, you name it…) mogli ste vidjeti i to naše malo nedjelo. Neki od vas su je vjerojatno šiknuli u smeće zajedno s ostalim promotivnim oglasima, ali nekome je možda zapela za oko, pa ju je ipak prelistao. Za one koje nisu… evo budem ju nabacio na Scribd i embedao, iako je možete skinuti i ovdje.

Dakle, ovo je vaš relativno iskoristiv vodič kako smanjiti emisije CO₂ i drugih stakleničkih plinova i usput se osjećat korisno i nekaj uštedjet. Jer kao što knjižica piše nije samo ušteda u emisijama koje biste inače puštali u zrak, nego i nešto vas manje lupa po novčaniku. Naravno, već smo imali mnogo njih koji su tvrdili da bi političari i tajkuni prvi trebali štedjeti, one koji su osporavali da emisije stakleničkih plinova uzrokuju globalno zatopljenje, kao i one koje su tvrdili da država ne čini dovoljno, jer da prva država treba nešto učiniti pa će tek možda oni. Hvala Bogu, ovih dana sam se naodgovarao na takve pozive i mailove, pa me poštedite još i u komentarima. Ako Vas zanima možete li dotjerati do jedne tone možete riješiti i interaktivni test kojeg smo napravili gdje Vam na temelju upitnika o vašim životnim navikama izračuna koliki ekvivalent emisija u tonama CO₂ njihovom promjenom možete uštedjeti. Svaki bod je deset kilograma CO₂, a minimalni cilj je stotinu bodova ili jedna tona CO₂.

Povezani članci

• Kolike su vaše osobne emisije CO2? (proračunato za Hrvatsku!)
• Slonovi i baloni u borbi protiv globalnog zatopljenja
• Sedam godina i dvadeset kilograma kasnije…
• Umjetnički driblinzi, dodavanja i tehniciranja… :-)
• Posluhnite, jer u nedjelju na Stojedinici pričam o vjetroelektranama!
• Vjetroelektrane i u kontinentalnoj Hrvatskoj?