Mora da sam se s dobrim razlogom bunio za sufinancijersku ulogu države prilikom nabave energetski učinkovite opreme, što uključuje solarne kolektore i toplinske pumpe. Pilio sam to i Ljubičiću i Čačiću u svojim prethodnim člancima i konačno nešto se uistinu kreće. Prije tjedan dana, naime, Vjesnik je objavio informaciju da bi do kraja ove godine od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebali biti uvedeni poticaji građanima za korištenje obnovljivih izvora energije. Kao što za Vjesnik kaže direktor Fonda Vinko Mladineo:

“Zakon o Fondu omogućava davanje takvih poticaja i pravnim i fizičkim osobama. Do sada smo, prije svega, bili orijentirani prema našim tvrtkama kako bi razvijale tehnologije za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije jer nam je to bio prioritet. Zato smo puno uložili u nekoliko domaćih tvrtki. No, sada već postoje uvjeti da i građanima možemo početi davati beskamatne zajmove za obnovljive izvore energije. Već smo napravili Studiju o tome i nadam se da ćemo možda već ove godine početi davati takve zajmove zainteresiranim građanima za solarne kolektore, ali prije svega za proizvodnju toplinske energije. Naime, ti kolektori za proizvodnju električne energije su vrlo skupi, a sporo je i uključivanje u sustav”

No, prije nego se građani prerano povesele i navale raspitivati oko sredstava za ugrađivanje solarne kolektore i toplinske pumpe, ono što bi mnoge moglo obeshrabriti jest stroga procedura dodjele sredstava koju propisuju vrlo strogi propisi, pravilnici i uredbe, koje je potrebno dobro proučiti prije apliciranja za bilo koje mjere vezane uz financijska sredstva. Inače, od svih mjera energetske efikasnosti u posljednjih tri mjeseca otkako radim na Projektu poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj, za ugradnju solarnih kolektora vlada apsolutno najveći interes i bilježimo najveći broj upita. Polako, ali sigurno, nadam se da ćemo solarne kolektore vidjeti na što više krovova.

Povezani članci

• Smiješna mala zemlja koju nitko ne voli, pa ipak… :-)
• Ljubo Jurčić ima energetsku incijativu… puca… i promašuje!
• “Graditeljstvo & Energetika” na Jesenskom ZV 2006.
• Biciklom na posao - u Zagrebu i tjedan dana besplatno!
• Kako uštedjeti na grijanju kad se grijanje naplaćuje po površini stana?
• A u Kini solarni kolektor skoro na svakom krovu?!

Na Internetu je moguće pronaći mnoštvo savjeta kako uštedjeti na grijanju i oni su uglavnom primjenjivi za kućanstva, a daleko manje primjenjivi za one koji žive u stanovima, osim ako se ne radi o novim zgradama u kojima postoji obaveza da svaki stan ima svoj ugrađeni kalorimetar. U starijim zgradama sa stanovima priključenim na toplovodnu mrežu ili sa zajedničkom kotlovnicom na koju obično postoji licenca od strane nekog od dobavljača energenata (u Hrvatskoj postoji 39 regionalnih distributera plina koji opskrbuljuju oko 670.000 kućanstava), obično se radi o naplati grijanja temeljem površine stana ili članova obitelji. U tom slučaju, držali se mi mjera energetske efikasnosti ili regulirali grijanje otvaranjem prozora jednako ćemo platiti, što nije nimalo poticajna klima za poticanje .

Nažalost, ovome problemu ne nazire riješenje osim u činjenici da ćemo kroz dogledno vrijeme morati uskladiti zakonodavstvo s legislativom Europske unije u kojoj je problematika individualne potrošnje s ciljem ne samo pravedne naplate nego i ukupnih procijenjenih ušteda potrošnje energenata za grijanje od 30% koje bi se postigle disciplinom potrošača. Kod nas, međutim, zbog neodržavanja sustava toplovoda, loše izolacije i zastarjelih kotlovnica gubici su drastični, a s porastom cijena energenata, cijene grijanja idu gore bez ulaganja u infrastrukturu. Isto tako, svijest potrošača je na vrlo niskoj razini, a kako nije stimulirana stvarnim obračunom potrošnje, ne postoji način da se ona mnogo promijeni.

Uvođenjem individualnog mjerenja, pomoću kalorimetara i razdjelnika mogla bi se postići pravedna naplata grijanja, no uvođenje drugačijeg sustava naplate može se postići tek uz suglasnosti svih stanara i suradnjom s dobavljačem energenta potrebnog za zagrijavanje prostorija. Tu važnu ulogu imaju upravitelj zgrade i predstavnik stanara koji bi trebali prvo steći uvid u postojeće stanje i ugovore i licence dobavljača, potom sakupiti pristanak svih stanara i dobavljača za ugradnju sustava individualne naplate, realizirati financijsku konstrukciju kako nabaviti i ugraditi pojedinačne sustave naplate te upogoniti sustav. Nažalost na svakom od pojedinih koraka može doći do problema, što zbog intertnosti i nezainteresiranosti stanara ili dobavljača, preko nemogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije.

Što se tiče poticanja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) u Programu rada za 2007. godinu (pdf. str. 25.) predviđa poticanje ugradnje kalorimetara, postavljanje dodatne izolacije te povećanje učinkovitosti sustava grijanja. Projekt mora, kako bi prošao na natječaju, međutim, zadovoljiti vrlo stroge uvjete predviđene pravilnicima o dodjeljivanju sredstava fonda, raspisivanju i sudioništvu na natječajima (pri dnu). Povoljni krediti se mogu dobiti i putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak  kroz “Program kreditiranja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije”, a do određenog iznosa se realiziraju preko komercijalnih banaka.

Resursi:

• Energetika-Net: Naplata grijanja sukladno stvarnoj potrošnji (.pdf)

Povezani članci

• Besplatna linija za savjete o energetskoj efikasnosti
• Kolike su vaše osobne emisije CO2? (proračunato za Hrvatsku!)

Uh, koje pitanje, kako ga možeš postaviti, naravno da štede, proizvođač kaže da štede onda tako mora biti, zar ne? Ali, opet, s druge strane, možda te žarulje uopće ne štede električnu energiju, ili su toliko skupe da ih se uopće ne isplati kupiti? Ne zabrinjavajte se, to možete proračunati i sami. A evo i kako…

Kako sam proračunati uštede štedne žarulje?

Nije neka mudrost. Sve što Vam treba jest komad papira, podaci o normalnoj i štednoj žarulji i običan kalkulator kakav možete kupiti i u kineskom dućanu. Ono što Vam treba od podataka jest:

• Podaci o žarulji sa žarnom niti: snaga žarulje u wattima, životni vijek (obično se procjenjuje na oko 500 sati) i poznata cijena žarulje sa žarnom niti.

• Podaci o štednoj žarulji sa istom deklarativnom snagom: stvarna snaga štedne žarulje (obično 4-5 puta manja od snage koju bi davala, maksimalni životni vijek (dan od proizvođača) i cijena štedne žarulje

• Poznavanje vlastitih navika korištenja svijetla: npr. u nečijoj dnevnoj sobi gori žarulja obično od 18 kad se vrati s posla do 24 kad sam odgledao svu televiziju koju je imao i ide spavati.

• HEPova tarifa naplate električne energije za dvotarifno ili jednotarifno brojilo (ovisno koje koristite, pogledajte među modele na niskom naponu za kućanstva). Obično je u pitanju bijela ili plava tarifa, u slučaju modernih neplatiša i narančasta tarifa, koja je slična sustavu kupovanja bonova za mobitel, dok imaš para na računu za to vrijeme imaš i struje.

Primjer proračuna za plavi tarifni model

Podaci o žaruljama za primjer su preuzeti iz često postavljanih pitanja na stranici Projekta poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj, s napomenom da su podaci o životnom vijeku žarulje preuzeti iz studije EU o uvođenju  sustava  upravljanja energijom u malom i srednjem poduzetništvu (EMAS), koju šaljem mailom na zahtjev.

• Klasična žarulja sa žarnom niti ima snagu 100W, vijek trajanja joj je oko 1000 radnih sati i košta 3 kune

• Štedna žarulja ekvivalentnog osvjetljenja (100W), je stvarne snage 23W, životnog vijeka 8000 radnih sati i košta 80 kuna.

• Životna navika jest da se u 4 od 7 dana u tjednu provede pred televizorom, ima dva tjedna godišnjeg odmora koja se ne provedu doma, a žarulja obično gori 6 sati dnevno (recimo od 18h jer imamo neugodnu naviku da jedemo ručak poslije posla pred televizorom do ponoći kada idemo spavati).

• Po plavom jednotarifnom modelu cijena potrošenog kilovatsata jest 0.71 kune s uključenim PDV-om.

Imamo li u dnevnom boravku običnu žarulju sa žarnom niti ona će tijekom godine dana svijetliti 6 sati dnevno 4 dana u tjednu i 50 tjedna u godini, dakle ukupno: 6×4x50 = 1200 h. Pomnožimo li to sa snagom od 100 W i podijelimo sa 1000 kako bismo dobili kilovatsate (kWh), cijeli iznos jest: 100×1200/1000 =120 kWh godišnje. Također, za to vrijeme smo morali zamijeniti tu žarulju jer je izgorjela, što nam čini ukupne godišnje troškove: 120×0,74 + 2×3 = 91.20 kn.

Imamo li u dnevnom boravku štednju žarulju, ona će tijekom godine dana svijetliti 1200 h, potrošiti: 23×1200/1000 = 27.6 kWh i ukupni trošak u prvoj godini će iznositi: 27.6 x 0.71 + 80 = 99.60 kn. Drugim riječima, ugradnja štedne žarulje se isplati za malo više od godinu dana ovakvog korištenja.

Pogledamo li kroz čitav životni vijek jedne štedne žarulje (8000/1200 = 6.667 godina, odnosno 6 godina i 8 mjeseci), u tom razdoblju ćemo potrošiti 8000/1000 = 8 žarulja sa žarnom niti ili 24 kune i što se tiče investicije u žarulje mi smo u minusu od 80-24 = 56 kuna.

No kad pogledamo potrošenu električnu energiju za životnog vijeka, klasična žarulja potroši 8000×100/1000 = 800 kWh, što je 800×0.74 = 568 kn struje, dok štedna žarulja potroši 8000×23/1000 = 184 kWh, odnosno 184×0,71 = 130.64 kuna.

Jesmo li još uvijek u minusu?

Razlika potrošnje električne energije izražena u kunama tijekom životnog vijeka iznosi 568 - 130.64 = 437.36 kuna, od čega još treba oduzeti razliku u cijeni od 56 kn, što daje 437.36-56 = 381.36 kuna na stranu uštede ugradnjom štednih žarulja.

Primjer proračuna za bijeli tarifni model

Korištenje bijelog tarifnog modela za proračun je malo kompleksnije, no pretpostavit ćemo da se tijekom onih dva tjedna godišnjeg odmora koristi tijekom ljeta.

Bijeli tarifni model obračunava električnu energiju na sljedeći način:

• Visoka tarifa (VT) po ljetnom računanju vremena: 08 do 22h dok je niska tarifa (NT) po od 22 do 08h.

• Visoka tarifa (VT) po zimskom računanju vremena: 07 do 21h dok je niska tarifa (NT) od 21 do 07h

• Cijena električne energije (kWh) u visokoj tarifi: 0,74 kn, dok je u niskoj 0,39 kn. PDV je uračunat u cijenu.

Kako bi smo jednostavno proračunali uštede potrebno je pronaći srednju cijenu električne energije kroz cijelu godinu. Uzmimo da žarulju koristimo pola godine u zimskom računanju vremena (26 od 52 tjedna), a u ljetnom režimu imamo dva tjedna manje zbog godišnjeg odmora, dakle (24 od 52 tjedna), a ukupno je koristimo 50 tjedana u godini. U ljetnom računanju vremena od 18 do 22h je koristimo po visokoj tarifi (4 od 6 sati dnevno), dok je u niskoj tarifi koristimo ostatak vremena (2 od 6 sati dnevno). S druge strane u ljetnom računanju vremena korisitimo je pola vremena u visoko tarifi (3 od 6 sati), a pola u niskoj tarifi (3 od 6 sati). Prosječna cijena kroz godinu dobiva se na sljedeći način:

VT: ((26/50)*(3/6) + (24/50)*(4/6))*0.74 = 0.58 * 0.74 = 0.4292 kn
NT: ((26/50)*(3/6) + (24/50)*(2/6))*0.39 = 0.42 * 0.39 = 0.1638 kn

Objašnjenje: na ovaj način dobivamo da smo 58% (0.58) vremena s potrošnjom u VT, dok 42% vremena u niskoj tarifi (0.42). Zbrajanjem posljednje dvije cifre dobit ćemo prosječnu cijenu kWh kroz godinu za naš način potrošnje:

VT + NT = 0.593 kn

Sam po sebi bijeli tarifni model, iako naizgled jeftiniji dosta je zeznut za proračune, no kao što je vidljivo iz dobivene prosječne cijene za korištenje rasvjete ispada jeftiniji od plavog tarifnog modela. HEP bijelim tarifnim modelom pokušava potaknuti potrošače da prebace potrošnju u noćne sate kako bi uravnotežio dnevnu krivulju potrošnje električne energije.

Već smo izračunali da štedna žarulja potroši 27.6 kWh godišnje, odnosno 27.6×0.593 = 16,37 kn, dok žarulja sa žarnom niti potroši 120 x 0.593 = 71.16 kn. Godišnja razlika u potrošnji je 71.16 - 16.37 = 54.79 kn, no kako je razlika u cijenu (2 obične žarulje kupimo unutar iste godine):  80 - 2×3 = 74 kn, za bijeli tarifni model je očito da je povrat nešto manje od godine i pol (74/54.79 = 1.35 godina) za kupnju štednje žarulje, što je podnošljivo.

Što se tiče čitavog radnog vijeka izračunali smo da štedna žarulja potroši 184 kWh, što je 184 x 0.593 = 109.11 kn, dok žarulja sa žarnom niti potroši 800 kWh, što daje 800 x 0.593 = 474.40 kn. Od razlike ovih dviju cijena treba oduzeti i razliku početne cijene za jednu štednu i 8 žarulja sa žarnom niti koliko potrošimo u tom vremenu, onih gore izračunatih famoznih 56 kuna.

Dakle, ukupna ušteda iznosi 474.40 - 109.11 - 56 = 309.29 kn.

Ono što se da zaključiti…

Ono što se da zaključiti jest da štedne žarulje uistinu štede ne samo električnu energiju, nego i Vaše novce, neovisno o tarifnom modelu i ta ušteda nije mala s obzirom na razliku u investiciji. Za 300 kuna u bijelom tarifnom modelu s jednom jedinom žaruljom možete si priuštiti novi USB memorijski stick ili platiti dva pristojna računa za mobitel. Ušteđeni iznos na plavom modelu pokrit će vam jednu ratu za semestar učenja stranih jezika, malo bolji radiokazetofon ili dati priliku da počastite bolju polovicu ručkom u nekom boljem restoranu za okruglu godišnjicu Vaše veze, koja bi se sigurno mogla dogoditi za vrijeme radnog vijeka štedne žarulje.

Da, ali ja sam čuo da postoje one kineske…

Da, postoje kineske ili neke druge štedne žarulje čudnih tvrtki koje koštaju upola manje nego štedne žarulje renomiranih proizvođača, što se može pokazati kao veliki rizik, jer mogu zgasnuti puno prije predviđenog roka, a garancije za povrat žarulje: nema. S druge strane, renomirani proizvođači kao što su Osram ili Philips daju garanciju na svoje žarulje koje jesu skuplje, ali garancija otprilike pokriva dio redovitog korištenja dok štedna žarulja ne isplati barem razliku u cijeni, ako ne i dulje i moj generalni savjet jest da se bez obzira na višu početnu investiciju kupuju žarulje koje imaju garanciju (dakle, renomirani proizvođači) i da se ugrađuju na mjesta gdje žarulje redovito gore. Recimo, nema smisla da stavljate žarulju u zahod koji dnevno koristite par puta dnevno po par minuta, da bi se rok povrata investicije u zahodsku žarulju popeo na nekoliko godina.

Možda biste uštedjeli i sa štednom žaruljom u zahodu, ali osnovni princip razmišljanja kod svih ušteda električne i druge energije jest da se uštedom postigne povrat investicije u razumnom vremenu.

Povezani članci

• Blackle - energetski učinkovita i očima neugodna tražilica
• Pohranjivanje energije vjetra pomoću komprimiranog zraka
• “Molimo poštenog nalaznika da nam vrati mali žuti kovčeg s velikom oznakom radioaktivnosti…”
• Coca-Cola možda smanjuje emisije, no proizvodi i dalje sadrže CO2!
• A u Kini solarni kolektor skoro na svakom krovu?!
• Upregnimo konje - moderna vozila pokretana stvarnim konjskim snagama!