Kad je do mene došla informacija da je ekipa iz tvrtke Artas d.o.o. u svoju ponudu uvrstila vrlo povoljne male vjetroturbine, odmah sam im se najavio da dolazim vidjeti i jučer sam svoj plan proveo u djelo. Nakon desetak kilometara pedaliranja u dvorištu me dočekala elisa, pa sam malo zatiltao dok nisam skužio da se dečki samo zabavljaju:

No, dok sam prekopavao tek kupljenu torbu da ustanovim gdje mi je fotić kojeg na kraju nisam ponio, dečki su mi objasnili da se ta turbina upravo nalazi iza mojih leđa, na kući s druge strane ulice. Uslijedio je pogled preko i tužan uzdisaj nad zaboravljenim fotićem, dok su mi oni objašnjavaju da se radi o vjetroturbini AV 500, nazivne snage 500 W, koja radi na brzinama vjetra od 10 km/h i punu snagu ostvaruje pri 55km/h te na nazivnom naponu od 12 volti. Naravno, kako jučer nije bilo ni daška vjetra, vjetrenjača se nije tako veselo okretala kao na ovoj snimci:

Od ostalih relevantnih podataka svakako jest da su lopatice turbine izrađene od karbonskih vlakana, da je promjer elise 1.5 metara, a generator trofazni bez četkica s neodimijskim magnetima. Samo tijelo generatora je izrađeno od aluminija, a u tijelu vjetrenjače je već tvornički ugrađen regulator punjenja. Ono što me posebno iznenadilo jest cijena turbine od svega 4500 kuna, što je krajnje povoljno u odnosu na postojeću ponudu vjetroturbina u Hrvatskoj. Više podataka o ponudi vjetroturbina možete pronaći na njihovim stranicama, s tim da je onaj CD stavljen radi stjecanja dojma o dimenzijama elisa i generatora. Iako, kad bolje pomislim, možda bi bilo dobro da ta vjetroturbina dolazi sa instalacijskim CD-om… :-)

Inače, ova turbina ima i starijeg brata pod nazivom AV 1500, nazivne snage, pogađate, 1500 W, koja radi na 48V nazivnom naponu i dolazi s dvije varijante rotora: promjera 2.7 m (za max brzinu vjetra do 100 km/h) i promjera 2.3 m (za max brzinu vjetra do 150 km/h). Minimalna brzina vjetra jest 8 km/h. Ukupna cijena starijeg brata je 9,500 kuna, što je također vrlo povoljno s obzirom na postojeću ponudu.

Osim vjetroturbinama, Artas d.o.o. se bavi prodajom neodimijskih magneta svih oblika i veličina, solarnih panela za proizvodnju električne energije, auto pojačala te električnih bicikala, kao i ugradnjom električnog pogona u bicikle, pa su me, s obzirom da se vjetrenjača nije vrtjela, odlučili počastiti jednom vožnjom na električnom biciklu, o čemu će uskoro, također, biti riječi… :-)

*Proglasite me blesavim, ali ovo ZAISTA NIJE plaćeni oglas… :-)

Povezani članci

• Enercon E-126 - Trenutno najveća vjetroturbina na svijetu!
• Nuklearni pokus izveden u srcu Europe?!
• Navala na gradnju vjetroelektrana u šibenskom zaleđu, a dozvole na kapaljku
• Aktualna situacija vjetroelektrana u Hrvatskoj na početku 2007.
• Top 5 - mala kolekcija starih dječjih pjesama za posluhnuti…
• Kad se vjetroturbini polome kočnice, bolje je skloniti se na sigurno!

Posljednji vremenske prilike u Hrvatskoj ali i uragan Emma koji je nedavno poharao Europu, a posebice Njemačku i Austriju, natjerali su me da konačno postavim pitanje što se može dogoditi kad vjetroturbina ostane raditi po prejakom vjetru. Pred koji dan sam, konačno, pronašao i jedan video zapis koji to može vrlo lijepo ilustrirati:

Radi se o jednoj deset godina staroj Vestasovoj turbini na lokaciji Hornslet u blizini Aarhusa u Danskoj kojoj je zakazao kočioni mehanizam koji ju zaustavlja pri prevelikim brzinama vjetra te je došlo do prevelike brzine vrtnje, loma lopatica, vibracija i narušavanja statike te na kraju i loma samog stupa vjetroturbine. Inače, pronašao sam informaciju da su se tijekom veljače u Danskoj dogodile čak dvije ovakve nesreće i da je ministarstvo nadležno za obnovljive izvore energije zatražilo istragu, jer se sumnja da vjetroturbine u oba slučaja nisu redovito održavane.

Može li se ovako nešto dogoditi u Hrvatskoj?

Uz ovakve vremenske prilike kakve vladaju posljednjih dana i već dobro nam poznate udare bure, ja bih se usudio reći da je vrlo lako moguće, posebice ako vjetroturbine koje su dosada postavljene nisu redovito održavane. No, s druge strane, kako nije poznato jesu li i koliko su održavane vjetroturbine u Hrvatskoj, nemoguće je dati neku realnu procjenu vjerojatnosti. Ali da je moguće… moguće je.

Povezani članci

• Kako izgleda unutrašnjost i kakav pogled puca s vrha vjetroelektrane?
• Mala ARTAS-ova vjetrenjača u srcu zagrebačke Dubrave
• Kako nazivate ili ste nazivali svoja računala?
• Sljedeći redizajn ću vrlo vjerojatno platiti… :-)
• Enercon E-126 - Trenutno najveća vjetroturbina na svijetu!
• Prvi komentari na kampanju energetske efikasnosti

Pitam se što bih ja bez dobrih ljudi koji su se odzvali mom vapaju da ne mogu sam popratiti sve vjetroelektrane ovog svijeta sam i eto već me u poštanskom sandučetu dočekala još jedna zanimljiva vjetroelektrana. U ovom slučaju radi se o Enerconovoj vjetroelektrani E-126 službeno postavljene nazivne snage 6 MW, iako je vrlo vjerojatno da bi mogla proizvoditi i više od 7 MW snage. Promjer rotora ove grdosije jest 126 metara, dok je stup sigurno viši od 120 metara. Sama vjetroturbina, inače, ima vrlo inovativan koncept unutrašnjosti gondole, koju od nosa do repa zauzima sam generator, tako da između turbine i generatora nema prijenosnika gibanja, dok je “peglanje napona” realizirano uz pomoć invertera koji prilagođavaju kvalitetu proizvedene električne energije potrebama mreže. Još jedna karakteristika koja je specifična kod ove vjetroturbine jest da za razliku od drugih vjetroturbina koje kod velikih turbina relativno naglo prestaju s radom, dok ova vjetroelektrana samo uspori rotaciju zakretanjem lopatica tako da njihova površina pruža veći otpor vjetru i nastavlja raditi pri manjem broju okretaja. Vjetroturbine Enercon E-126 trenutno su u fazi testiranja na lokaciji kod Emdena u Njemačkoj. Ipak, uz ovakvu gradnju i nove koncepte vjetroturbina, postavlja se pitanje nećemo li uskoro doživjeti i vjetroturbinu kojoj će sam stup biti viši i od Cibonina tornja.

Naravno, više slika možete pronaći ovdje.

Za kraj, da smirim zabrinutost ljubitelja ptica, ova vjetroelektrana se i pri najvećim brzinama vjetra okreće brzinom od svega 12 okr/min, što je puno sporije od starijih vjetroelektrana koje su imale veće brzine vrtnje i što čini lopatice vjetroturbina vidljivijima te ih ptice mogu mnogo lakše izbjeći.

Povezani članci

• Game Over Project - Najveća odigrana partija Tetrisa na svijetu
• Navala na gradnju vjetroelektrana u šibenskom zaleđu, a dozvole na kapaljku
• Mala ARTAS-ova vjetrenjača u srcu zagrebačke Dubrave
• Aktualna situacija vjetroelektrana u Hrvatskoj na početku 2007.
• Kako vjetroelektrane utječu na elektroenergetski sustav Hrvatske?
• Kad se vjetroturbini polome kočnice, bolje je skloniti se na sigurno!