Vjetroelektrane i u kontinentalnoj Hrvatskoj?

Kao što reče jednom davno netko: “Ne može niti ministar energetike sve sam, pa zašto bih i ja?” i po toj logici moram opet zahvaliti dobrim ljudima, to jest u ovom slučaju Paoru što mi je doturio još jednu vijest vezanu uz vjetroelektrane, ovaj puta u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kao što piše Jutarnji, Končar je zainteresiran za gradnju vjetroelektrane instalirane snage minimalno 10 MW na području Ilače, Tovarnika i šume Jelaš i trenutno je uz pomoć EI “Hrvoje Požar” u fazi ispitivanja lokacije, a trenutno se prikupljaju podaci o karakteristikama vjetra uz pomoć anemometarskog stupa postavljenog na lokaciji te da se planira postavljanje deset do petnaest vjetroagregata. U međuvremenu sam pak pronašao i članak iz listopada prošle godine u Vjesniku, gdje se spominju vjetroagregati od 1 MW, tako da bi u konačnici ukupna instalirana snaga mogla biti između 10 i 15 MW. Postoji mogućnost da će se uz ovu vjetroelektranu graditi i vjetroelektrana na granici između Hrvatske i Vojvodine u suradnji s vojvođanskom općinom Šid. Končar je, inače, uz lokaciju u Tovarniku očito zainteresiran za još jednu lokaciju u Baranji te lokaciju u blizini Koprivnice kamo također namjerava planira postaviti anemometarske stupove.

Inače, prilikom čitanja članaka moram upozoriti cijenjene čitatelje da obrate pažnju da se u slučaju vjetroelektrana, za razliku od drugih energetskih objekata ne može očekivati da će “napajati” u ovom slučaju Lovas, Tovarnik, Ilok i još što ti ja ne znam sve. Efektivno gledano zbog karakteristika vjetra vjetroelektrane vrlo rijetko mogu davati ukupnu nazivnu snagu, u ovom slučaju 10 do 15 MW, već njihova proizvodnja i trenutna snaga varira do brzine i karakteristika vjetra, tako da u nekim trenucima neće proizvoditi ništa, u nekim 2-3 MW snage, nekad punu snagu, a ako se potrefi jedna lijepa košava, moglo bi se dogoditi i da ih zaustave zbog prevelikih brzina vjetra. Isto tako, malo mi je neobična ta priča sa 50 metara visokim stupom, s obzirom da se brzina vjetra obično mjeri na manjim visinama.

Naravno, ako imate zanimljive informacije vezane uz vjetroelektrane, svakako mi javite. Ne mogu ni ja sve sam! :-)

Povezani članci

Energija vjetra - Bez Komentara - 6:55 pm - February 11, 2008 - Komentari (0)

Navala na gradnju vjetroelektrana u šibenskom zaleđu, a dozvole na kapaljku

Moram priznati da sam s vremena na vrijeme zahvalan ljudima koji mi doture ovu ili onu vijest, budući da u posljednje vrijeme imam jako malo slobodnog vremena za praćenje što se zbiva na područjima od mog posebnog interesa. Jedna dobra duša tako mi je danas dostavila link na članak u Slobodnoj Dalmaciji, vezan uz problematiku ishođenja dozvola za gradnju vjetroelektrane. Tvrtci GEP AE iz Zagreba, članici velikog austrijskog koncerna Hydrocontracting, koja je već izgradila 14 postojećih vjetroturbina na brdu Krtolin (11.2 MW), a koja je zainteresirana za daljnju gradnju vjetroelektrana na brdima Velika Glava i Bubrig (90 MW) te Crni Vrh (47 vjetroturbina ukupne snage 80 MW) te 10 kilometara dalekovoda, nakon dvije godine čekanja došla je dozvola od HEP-a za odobrenje priključka za brdo Bubrig od svega 15 MW, što je dovelo u pitanje čitav projekt. S druge strane HEP tvrdi da su tehničko-planski elaborati tvrtke manjkavi te da trenutno nisu u stanju prihvatiti veću snagu na tom području. Inače, prema podacima kojima raspolaže Slobodna Dalmacija do sada je HEP-u pristiglo čak 35 zahtjeva za priključak vjetroelektrana na prijenosnu mrežu, ukupne snage 1816 MW, dok sustav Hrvatske, prema proračunima EI “Hrvoje Požar” može prihvatiti svega 360 MW. Isto tako, u zaleđu Šibenika osim tri navedena projekta tvrtke GEP AE, Dalekovod je zainteresiran za brdo Pađane, Tudić elektrocentra iz Šibenika za brdo Glunaču na Boraji, Vrbnik, Ljubač, Crno brdo i Biskupiju, dok je C.E.M.P. Zagreb zainteresiran za projekt na Pađanima i Ljubačkoj Vlaki.

Iz navedenog moguće je zaključiti da HEP trenutno nema dovoljnu infrastrukturu prijenosne mreže koja bi podnijela priključak triju većih vjetroelektrana na tom području, ali i činjenica jest da je u slučaju realizacije većeg broja projekata vjetroelektrana na tom području čak i uz poboljšanje prijenosne mreže moguće lokalne nestabilnosti u sustavu. Isto tako, unatoč golemom interesu investitora, pitanje je može li EES u sadašnjoj strukturi podnijeti priključak većeg broja vjetroelektrana bez dodatnih ulaganja u poboljšanje infrastrukture, ali i mjere zaštite i automatizacije upravljanja, što je lako moguće da HEP prebaci na leđa investitorima ili kao u konkretnom slučaju dozvoli priključak tek jednim dijelom predložene snage. Inače, uz građevinsku dozvolu, graditi vjetroelektranu ima smisla tek ako postoji konačna energetska suglasnost te ukoliko se sklopi ugovor o otkupu električne energije što je oboje u domeni HEP-a.

Povezani članci

Energija vjetra - Bez Komentara - 5:20 pm - February 10, 2008 - Komentari (1)

Posluhnite, jer u nedjelju na Stojedinici pričam o vjetroelektranama!

Kada odaberete jednu koju zaista volite i njome se počnete intenzivno pisati, prije ili kasnije pobudit ćete interes medija. U mom slučaju u pitanju su vjetroelektrane o kojima sam napisao dvadesetak članaka i dobio na desetke upita ljudima kojima je trebala pomoć za diplomski ili slične radove vezane uz tu tematiku. Tragom mog interesa i visoke pozicije bloga na pojam “vjetroelektrane” javili su mi se jučer sa Stojedinice i pozvali me da objasnim njihovu problematiku u emisiji “Jednom tjedno” koja će biti emitirana u nedjelju 10. veljače 2008. u 11 sati. Svi ste pozvani da me posluhnete, budući da su vjetroelektrane vrlo zanimljiva tema, a moj blog živi dokaz da se ta tema uz malo truda može obraditi na način da apsolutno svima bude razumljiva… :-)

Povezani članci

Energija vjetra - Bez Komentara - 9:13 pm - February 5, 2008 - Komentari (8)