Kad Meksiko strpa velike hidroelektrane pod obnovljive izvore energije (a Hrvatska ne…)
Pred koji dan, opet na TreeHuggeru najava kako Meksiko namjerava podići udio obnovljivih izvora energije na čak 23% sa sadašnjih jedva 2% uz pomoć velikih hidroelektrana. Kvaka jest, iako su hidroelektrane u svojoj osnovi obnovljivi izvori energije, zbog svojeg značajnog utjecaja na okoliš (akumulacija, promjena okoliša, promjena mikroklime, potapanje naselja…) sve hidroelektrane iznad snage 5 MW (kod nas po zakonskom propisu male hidroelektrane postrojenja snage između 10kW i 10 MW (.pdf)), ne vode se kao obnovljivi izvori energije. Da nije tako, Hrvatska bi sa svim svojim postojećim hidroelektranama imala udio od otprilike 59% obnovljivih izvora energije i automatski ispuniti normu od 5,4% obnovljivih izvora do 2010. Ovako, naš udio je, koliko mi je poznato ispod 1%, s nekoliko malih hidreoelektrana i svim do sada izgrađenim vjetroelektranama. Na slici je inače jedna od postojećih hidroelektrana u Meksiku, Chicoasen.
No, prava priča o Meksiku dolazi zapravo iz činjenice da u ukupnom udjelu energije u državi preko 85% dolazi izgaranjem fosilnih goriva koja su sve skuplja, a njihov utjecaj na okoliš je vrlo poznat, pa i odluka o gradnji hidroelektrana u Meksiku je značajan iskorak prema čistijem okolišu u toj državi. Možda ipak ne bi bilo zgorega i napomenuti da se na sjeveru Meksika nalazi i pokrajina Oaxaca, po vjetropotencijalu jedna od najjačih regija u Latinskoj Americi. Trenutni plan za čitav Meksiko jest izgraditi 2000 MW vjetroelektrana do 2014. godine.
Zaključak koji se nužno nameće, međutim, jest da se ista mjerila vezana uz obnovljive izvore energije ne mogu primjeniti za zemlje razvijene Europe i neke druge države koje su tek u razvoju. Iskorak prema gradnji hidroelektrana i vjetroelektrana za Meksiko je značajan iskorak iz sve skupljeg gospodarstva temeljnog na sve skupljim fosilnim gorivima u dugoročno održivije gospodarstvo koje je dijelom temeljeno na energiji vjetra i vodenih tokova.
Povezani članci
- Još malo nuklearnog hopa-cupa - zašto Slovenci mogu, a Hrvati ne?
- Coca-Cola možda smanjuje emisije, no proizvodi i dalje sadrže CO2!
- Uskoro beskamatni krediti za solarne kolektore i toplinske pumpe
- Kad se vjetroturbini polome kočnice, bolje je skloniti se na sigurno!
- Hoćemo li graditi nuklearku? - 11.01.2008. u 16:45 na Radiju 101.
- Kako višak energije vjetra strpati u frižider?


