Pričam ti priču o Toshibinom kućnom nuklearnom reaktoru… :-)
Piše tako Blogowski neki dan da je Toshiba najavila proizvodnju kućne varijante nuklearnih reaktora snage 200 kW, koji je navodno umanjen 100 puta u odnosu na uobičajene nuklearne reaktore koje se koriste u nuklearnim elektranama. Njihov nuklearni reaktor bi trebao biti dimenzija 1.8 puta 6 metara, te da bi trebao biti potpuno automatiziran i siguran, a kao apsorber neutrona bi trebao koristiti izotop litija sa 6 nukleona, koji valjda cirkulira kroz centralnu cijev. Navodno je čitav sistem samoodrživ i vijek trajanja mu je oko 40 godina.

Prva stvar koju je netko zaboravio u cijeloj priči jest koje će se gorivo koristiti: obogaćeni uran, plutonij, torij? Kad bi se znalo o kakvom se gorivu radi onda bi bilo puno lakše odgovoriti o čemu se zapravo radi. Druga stvar koja mi nije jasna, a to je kako netko nastoji hladiti taj reaktor, o tome u članku nema niti riječi. Ono što bi možda moglo, zbog ideje samoodrživosti u dalekim crtama biti jest brzi oplodni reaktor, koji se inače normalno hladi tekućim natrijem (litij i natrij su u istoj skupini u periodnom sustavu), no njegova primarna funkcija nije proizvodnja električne energije, nego proizvodnja veće količine fisibilnog materijala nego što se u njega stavlja. Naravno, čim je hlađen tekućim metalom, onda je jasno na koliko visokoj temperaturi se čitava stvar odvija, pa je malo vjerojatno da se radi o reaktoru za kućnu upotrebu… :-))
Druga stvar, ova priložena sličica nema veze jer je netko pokupio odavde, tako da čitava priča zapravo najvjerojatnije uopće nema veze, a isto ta je sličica pokupljena tko zna odakle. Zapravo, to je upravo ono kako si mali Ivica zamišlja reaktor… :-) A ono što u meni dodatnu pobuđuje sumnju u cijelu priču jest i činjenica da sam tu priču našao samo po blogovima ili nekim drugima ne baš pretjerano pouzdanim izvorima, niti sam na stranicama Toshibe našao neki precizan podatak - tako da mislim da je cijela priča jedna dobra izmišljotina…
A što se tiče malih reaktora snaga poput navedne, oni se obično primjenjuju u istraživačke svrhe, a ne komercijalnu proizvodnju električne energije. Jedna od najpoznatijih vrsta takvih reaktora jest i TRIGA reaktor tvrtke General Atomics. Kratica TRIGA označava “Training, Research, Isotopes, General Atomics”, a najbliži nama instalirani TRIGA nuklearni reaktor jest TRIGA Mark II u Institutu “Jožef Štefan” u Podgorici, 12 kilometara od Ljubljane, koji je izgrađen 1966. godine. Radi se o lakovodnom reaktoru snage 250 kW, visine 6.25 metara i promjera 2 metra, koji koristi nuklearno gorivo obogaćenja 20%, što je značajno veće obogaćenje nego za klasično gorivo za nuklearne elektrane, no taj reaktor u svakom slučaju nije samoodrživ već se gorivo mijenja na redovitoj periodičkoj osnovi. Koga zanimaju detalji za što se primjenjuje, kako funkcionira te tehnička specifikacija, može ih pronaći na stranicama reaktora, jer ti podaci nisu nikakva tajna. Na slici desno, inače je TRIGA reaktor iz istraživačkog centra u gradu Mainzu.
A dok netko opet ne smisli neku novu patku s džepnim ili kućnim nuklearnim reaktorom, možemo uživati lijepim velikim nuklearnim reaktorima, kao što je dobra stara nukelarka Krško… :-)
Povezani članci
- Nastavljam ti priču o Toshibinom 4S brzom nuklearnom reaktoru… :-)
- Posluhnite, jer u nedjelju na Stojedinici pričam o vjetroelektranama!
- Kako izgleda izmjena goriva u nuklearnom reaktoru?
- Kako izvaditi plutonij iz istrošenog nuklearnog goriva?
- Razumijevanje nuklearne energije
- Mayak - zatajena nuklearna nesreća


