Energetska situacija u Mađarskoj je naprosto katastrofalna: država godišnje proizvodi 32 milijarde kWh, a istovremeno troši 38 do 39 milijardi kWh električne energije, odnosno uvozi čak petinu električne energije koju potroši. Dodamo li tome pritisak Europske unije da se zatvori jedina nuklearna elektrana, NE Páks s četiri sovjetska VVER reaktora snage 440 MW, Mađarska bi se mogla naći u gadnoj gabuli. S druge strane ekološke udruge i aktivisti ne samo u Mađarskoj, već i u Srbiji i Hrvatskoj neće raširenih ruku dočekati vijest o produljenju radnog vijeka nuklearke koja se trebala zatvoriti 2012. godine na još 20 godina, to jest do 2032. godine. Ta se nuklearka, naime, nalazi svega 40 kilometara od hrvatske granice, a već je zabilježeno nekoliko incidenata koji su uglavnom pobrali više medijske pažnje nego što su uistinu bili opasni, osim možda reakcije kritičnosti od prije pet godina tijekom redovite izmjene goriva koja je po međunarodnoj ljestvici nuklearnih akcidenata (INES) svrstana u 3. stupanj, odnosno ozbiljan incident. Inače, NE Páks godišnje proizvodi oko 13 milijardi kWh električne energije, to jest zadovoljava oko 40% potreba Mađarske za električnom energijom.

I tako je Mađarska ipak odlučila krenuti nuklearnim putem, no s obzirom na energetsku situaciju u Mađarskoj samo produljenje rada nuklearke neće biti dovoljno, nego bi prema mišljenju energetskih stručnjaka trebalo graditi nove nuklearne kapacitete, budući da ostali izvori energije vjerojatno ne bi bili dovoljni za pokrivanje energetskog deficita.

Povezani članci

• Greifswald - tragom najnesigurnije nuklearne elektrane u Europi
• Sve me nešto pitaju kako radi ta nuklearna elektrana?
• Jučer Dan republike, uskoro Svjetski dan osoba s invaliditetom
• Zašto gradnja europskog nuklearnog reaktora (EPR) u Finskoj toliko kasni?
• Nastavljam ti priču o Toshibinom 4S brzom nuklearnom reaktoru… :-)
• Pet najčešćih nepoznanica i zabluda o vjetroelektranama