Moram priznati da je bilo vrlo zločesto od mene što sam donekle zapustio priču o vjetroelektranama u Hrvatskoj, no uglavnom zbog obaveza nisam imao prilike se njima detaljnije baviti. U odnosu na početak 2007. godine koji sam detaljno elaborirao, nadajući se da ću taj materijal iskoristiti i u svom diplomskom radu (što na kraju nisam op.a.), nismo se značajnije pomaknuli. Drugim riječima i dalje imamo svega dvije vjetroelektrane: VE Ravna na Pagu (5.95 MW) i VE Trtar - Krtolin kod Šibenika (11.2 MW). Također, tijekom 2007. godine najavljena je sva sila vjetroelektrana, no s gradnjom su započele VE Jasenice kod Obrovca (dovršetak prvog dijela do 2008. godine, ukupno 10.7 MW) te VE Vrataruša blizu Senja (42 MW). Dodamo li tome postavljanje Končarova vjetroagregata na Pometeno brdo, uz najavu gradnje još 15 takvih agregata na lokaciji (ukupna snaga 16 MW) očito je da se nešto u Hrvatskoj po pitanju vjetroelektrana ipak kreće. Od već spomenutih silnih najava, izdvojit ću zajednički iskorak HEP-a i Dalekovoda u gradnji vjetroelektrane od 100 MW u zadarskom zaleđu, najavljeni projekt austrijske tvrtke EcoWind koja u zaleđu Vinodola namjerava graditi dvije vjetroelektrane od približno 40 MW, najavu tvrtke Jura energija o gradnji vjetroelektrana na Svilaji (66 MW) te posljednju najavu tvrtke SEM Energija o gradnji vjetorelektrane od 12 MW u okolici Omiša. Kao što je vidljivo otprilike svakih mjesec dana netko najavi gradnju nove vjetroelektrane, no kao što je slučaj s obećanjem tvrtke Adria Wind Power o gradnji novih 7 jedinica na Pagu do kraja 2007. godine, dobar dio tih najava se vjerojatno neće ostvariti.

Što se tiče uloge države u cijeloj priči, osim donošenja pravilnika i tarifa kojima se reguliraju povlaštene cijene električne energije za obnovljive izvore, nije se mnogo promijenila i zapravo toliki poduzetnički interes za gradnju tolikog broja vjetroelektrana je zaista čudan, budući da država uglavnom glumi nezainteresiranu stranu, a praksa pokazuje da će investitori od ishođenja lokacijske dozvole do početka gradnje vjetroelektrane naletjeti na čitav niz zapreka koje će ih vrlo vjerojatno obeshrabriti i natjerati na odustajanje od najavljenih projekata. Drugim riječima, unatoč mnoštvu potencijalnih investitora, država i dalje ostaje nezainteresirani promatrač i samo dokazuje da se u 2007. godini s njenog gledišta na vjetroelektrane nije apsolutno ništa promijenilo.

Povezani članci

• Vjetroelektrane i u kontinentalnoj Hrvatskoj?
• Danas držim prezentacije, a vi ih možete pratiti preko interneta… :)
• Posluhnite, jer u nedjelju na Stojedinici pričam o vjetroelektranama!
• Kako izgleda unutrašnjost i kakav pogled puca s vrha vjetroelektrane?
• Aktualna situacija vjetroelektrana u Hrvatskoj na početku 2007.
• Enercon E-126 - Trenutno najveća vjetroturbina na svijetu!